Tue09222020

Last updateThu, 17 Sep 2020 8am

Font Size

Profile

Menu Style

Cpanel
Back You are here: Home Vijesti i obavještenja Vijesti iz našeg Medžlisa Ramazan Šerif Mubarek Olsun!

Ramazan Šerif Mubarek Olsun!

fidja

Prema takvimu Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini večerašnjim zalaskom sunca nastupa mubarek mjesec Ramazana, a sutra je prvi dan ramazanskog posta. Mjesec ramazan je mjesec obaveznoga posta za sve punoljetne, zdrave muslimane koji nisu na putu. Svaki punoljetan, zdrav, slobodan musliman dužan je postiti čitavih mjesec dana od zore do zalaska sunca. To je treći temelj islama.

U skladu sa trenutnom situacijom, vjerski život tokom ramazana u našoj domovini bit će organizovan u okviru vanrednih mjera koje važe u državi zbog proglašene pandemije korona virusa.

Podsjećamo ovom prilikom da će prvog dana ramazana, u 12.00 sati, početi i emitiranje televizijskog programa na kanalu BIR TV, koji će biti dostupan putem BH Telecom i Telemach kablovskih operatera. BIR TV je porodična televizija koja njeguje islamske vrijednosti i platforma putem koje Islamska zajednica ostvaruje kontakt i komunikaciju sa muslimanskom i bosanskohercegovačkom javnošću. Na ovaj način Islamska zajednica je preuzela obavezu da različitim medijskim sadržajima pokuša nadomjestiti sadržaje i aktivnosti koji bi se u normalnim okolnostima realizirali neposredno u džamijama, mahalama, u zajedničkim iftarima i druženjima sa članovima porodice i prijateljima.

Mjesec ramazan deveti je mjesec hidžretskog lunarnog kalendara. U njemu je sadržano drevno bogoštovlje posta koje odgaja dušu i tijelo. Post traje čitav mjesec dana. Kao i većina islamskih propisa post je naređen poslije hidžre, u Medini.U Mekki je propisan samo namaz, zbog posebne važnosti koju ima. Namaz je propisan u noći isra’a desete godine poslanstva – po najpretežnijem mišljenju. Pet ili više godina poslije propisan je post, tj. druge godine po hidžri. Vjerovjesnik, s.a.v.s., postio je devet ramazana.

S obzirom da se muslimani u obredima pridržavaju mjesečeve godine, ramazan pada u svako godišnje doba: jesen, zimu, proljeće, ljeto.

 Podsjetimo uzgred da je Božiji Poslanik zabranio neprekidan post čak i onima koji bi iz svoje vjerske revnosti htjeli da to vrše kao duhovnu vježbu, tražeći tako što više blagoslova. Islamski učenjak Muhamed Hamidullah u vezi sa suptilnim odgojnim aspektima posta lucidno primjećuje: ,,Da bi se tijelo podvrglo duhu, treba lomiti snagu tijela, a povećavati snagu duha… U tom cilju ništa nije efikasnije od gladi, žeđi, odricanja od tjelesnih užitaka i kontrole jezika (govora), srca (misli) i drugih organa

Riječ ramazan  spominje se samo  jedanput u Kur’anu, u suri El-Bekare, 185  ajet: “U mjesecu ramazanu počelo je objavljivanje Kur’ana, Uputa za ljude, i jasnih dokaza Prave Staze, i lučenja Istine od laži...“.

 Ibn Manzur u svom rječniku Lisan al-‘Arab korijen riječi ramadan  dovodi u značenje  žestine, pripeke, vrućine koja nastaje usljed djelovanja sunca. Naime, događalo se da su najžešće vrućine u mjesečevoj godini bile u mjesecu ramazanu, te su Arapi po riječi ar-ramadañu koja znači žestoka vrućina, izveli ime ,,ramadan“–vrijeme, tj.“Mjesec žestoke vrućine“. Opisujući pojam ramadan u značenju “ono što sažiže“ ili “onaj koji sažiže“, Ibn Manzur kaže da je riječ ramadan  dobila takvo ime jer post tokom ramazana sažiže postačevu utrobu uslijed žestine žeđi...

Svevišnji je odabrao i istakao  mjesec ramazan među ostalim mjesecima  i po tome što je u njemu počelo objavljivanje Kur’ana.

Govoreći o načinu  objavljivanja Kur’ana u mjesecu ramazanu, El-Maverdi u svom tefsiru saopćava sljedeće: “Bog veličanstveni objavio je Kur’an u cijelosti/odjedanput iz Ploče Pomno Čuvane na Zemlji najbliže nebo, u mjesecu ramazanu, u njegovoj Noći Snage! A potom je objavljivao Kur’an Svojemu Poslaniku, Boga ga blagoslovio i podario mu mir, (u dijelovima) prema Svojoj Volji objavljivanja!“ Komentatori Kur’ana, govoreći o znamenitosti ramazanskog vremena, navodi predanje u kojem su, prema brojnim mišljenjima muslimanskih autoriteta, objavljene i druge Božije objave.  “Prenosi Abú l-Muslim od Wa’ilata, a ovaj od Vjerovjesnika, Bog ga blagoslovio i podario mu mir, koji veli: “Ibrahimove Listine/Suhufi objavljene su prvu noć ramazana, Tevrat je objavljen nakon što je prošlo šest noći ramazana, Indžil je objavljen nakon što je prošlo trinaest noći ramazana, a Kur’an je objavljen nakon dvadeset i četvrte noći ramazana…”

Allah, dž.š., u Kurʼan-i kerimu, propisao nam je jednomjesečni post u toku svake godine da bi bili bogobojazni. (Vidi: El-Bekare, 183) Riječ takva – kod nas se prevodi kao bogobojaznost, ili kao svijest o Allahu, dž.š., što zahtijeva izbjegavanje harama i činjenje samo onoga što je dozvoljeno, ukratko, to je čvrsto čuvanje granica koje je Uzvišeni objavio u Svojoj Knjizi i ugradio u našoj prirodi. Ta odlika krasila je sve Allahove vjerovjesnike. Da bi se takvaluk što bolje razvio u čovjeku - Allah, dž.š., je propisao post, jer je post takva vrsta ibadeta u kome ne može biti licemjerja i u kome se čovjek vježba da i u tajnosti, kada ga ni jedna osoba ne vidi, bude iskren i poslušan Allahu, dž.š., a u skladu sa Poslanikovim hadisom: „Ihsan – dobročinstvo je da robuješ Allahu kao da Ga vidiš, jer iako ti Njega ne vidiš, On tebe vidi.“(Buhari i Muslim)

U toku jednodnevnog posta, koji traje od zore do zalaska sunca, musliman se uzdržava od jela, pića, pušenja i polnog općenja. U svojoj kući pored hrane i pića, na njivi i livadi, pokraj potoka bistre vode, u kancelariji, na radnom mjestu, na različitim mjestima gdje ga niko od ljudi ne vidi, postač ne prekoračuje granice koje je Allah, dž.š., uspostavio u toku ramazana. Postaču su zabranjene stvari koje su inače dozvoljene kao što su halal ishrana i halal piće, halal intimni odnos, a poštujući ta ograničenja vjernik potvrđuje vlastitu bogobojaznost.

Pored spomenutog, za valjanost posta potrebna je kontrola naših postupaka, kao i naših jezika, ušiju, očiju, ruku... Poslanik Muhammed, s.a.v.s., upozorio je da od svoga posta nemaju ništa oni koji se sustežu od jela i pića, a ne čuvaju se ružnih riječi, neprimjerenog govora, ogovaranja, laži, slušanja ružnih stvari, zabranjenih pogleda, nedozvoljenih dodira i slično. Postač koji prihvati ovo upozorenje i potrudi se da upotpuni post, Muhammed, s.a.v.s., kaže da mu je takav post štit od zla, štit od šejtanskih nagovora i spletki.

Kurʼanski termin za post je es-sijām – što znači mirovanje. Sāʼim označava drvo čije grane miruju kada nema vjetra. Tako vjernik u toku ramazana dobrovoljno ulazi u stanje posebnog mirovanja, smirenosti i smiraja. Ta smirenost je blagodat i za dušu i za tijelo.

„Postite – bit ćete zdravi”, rekao je Muhammed, s.a.v.s., a savremena medicina, koja preporučuje post od 30 do 40 dana godišnje, nazvala ga je „operacijom bez noža”.

Ramazanom – mjesecom posta, Arapi su nazvali najsušniji mjesec u kojem zemlja ispuca i željno očekuje kišu. 

U ramazanu je spuštena blagoslovljena Riječ s nebeskih visina, počelo je objavljivanje Kurʼan-i kerima. Zato duša u ramazanu, poput ispucale zemlje, željno očekuje da primi blagoslove posta, da ih upije u sebe i da se osvježi, da na svoj način ozeleni i procvjeta.

Ramazan je i mjesec pojačanog ibadeta u svim vidovima, ali se jedan ibadet u njemu posebno naglašava – to je razmišljanje uz Allahovu Knjigu, Kurʼan-i kerim koja je „uputa, milost i lijek vjernicima”. 

Dok posti, osoba istančanije misli i osjeća, i spremnija je primiti mudrost i ljepotu Allahove poruke. Za tu svrhu islam je ustanovio instituciju iʻtikāfa, prema kojoj svaka zajednica muslimana izabere jednog pobožnog i razboritog člana kako bi deset posljednjih dana ramazana proveo osamljen u džamiji učeći Kurʼan, razmišljajući o njegovim ajetima i upućujući dove Allahu, dž.š., za dobrobit stanovnika određenog grada ili mjesta.

Ramazan je i mjesec posebne brige za sve one koji su u nevolji i u stanju potrebe, zato u mjesecu ramazanu budimo saosjećajni, pokažimo solidarnost, pobrinimo se za one koji su potrebni naše brige i pomoći, i sjetimo se da svako naše dobro djelo u ramazanu Allah, dž.š., nagrađuje čak sedamdeset puta više nego u drugim mjesecima.

Muhammed, s.a.v.s., je uoči ramazana uputio poruku svojim ashabimai kazao: „O ljudi, dolazi vam ramazan sa blagoslovom, milošću i oprostom, mjesec koji je Allahu draži od svih drugih mjeseci, čiji su dani važniji od svih drugih dana i čije su noći značajnije od svih drugih noći, a čiji su trenuci bolji od svih drugih trenutaka. To je mjesec u kome ste pozvani Allahu u gostoprimstvo. Spavanje u njemu je ibadet a disanje u mjesecu ramazanu je tesbih. Djelo koje uradite u mjesecu ramazanu biće primljeno kod Allaha, dž.š.. U mjesecu ramazanu nesretan je samo onaj kome je uskraćen oprost grijeha. Poštujte starije i imajte samilosti prema mlađima. Održavajte rodbinske veze. Oborite poglede od onoga što vjerniku nije dozvoljeno gledati, i ne slušajte ono što je vjerniku zabranjeno slušati. Smilujte se siročadima, pa će se Allah smilovati vama. Tražite od Gospodara vašeg da vam oprosti grijehe i upućujte Mu dove poslije svakog namaza. To je najbolje vrijeme za dovu u kome Allah obasipa svoje robove milošću i prima dovu koja mu bude upućena.“ 

Na kraju, molim Allaha, dž.š., da nam oprosti grijehe, da nam se smiluje, da nas učvrsti na pravom putu i da nas pomomogne da hairli dočekamo i ispostimo mubarek ramazan. Āmīn, jā Rabbeʼl-‘ālemīn.