Sun07122020

Last updateSat, 11 Jul 2020 1pm

Font Size

Profile

Menu Style

Cpanel
Back You are here: Home Knjige i tekstovi ODABRANI TEKSTOVI Ramazanske teme

Iskušenja Bedra i radosti fetha

hutba tekst

- قَدْ كَانَ لَكُمْ آيَةٌ فِي فِئَتَيْنِ الْتَقَتَا فِئَةٌ تُقَاتِلُ فِي سَبِيلِ اللّهِ وَأُخْرَى كَافِرَةٌ يَرَوْنَهُم مِّثْلَيْهِمْ رَأْيَ الْعَيْنِ وَاللّهُ يُؤَيِّدُ بِنَصْرِهِ مَن يَشَاء إِنَّ فِي ذَلِكَ لَعِبْرَةً لَّأُوْلِي الأَبْصَارِ. (سورة آل عمران:13)

“Imate pouku u dvjema vojskama koje su se sukobile: jednoj, koja se borila na Allahovom putu, i drugoj, neprijateljskoj...To je, zaista dalekovidnim pouka.” (Kur'an, 3:13)

Ramazan za muslimane je, prije svega, mjesec posta i milosrđa. Mjesec ramazan, njegovi dani i noći, su bogata riznica za pouku i nadahnuće, za postizanje i obnovu čovjekove duhovne i umne snage koju će pravilno koristiti u građenju odnosa prema svjetovima u životnom okruženju. Ramazansku vrijednost uvećava činjenica da je to mjesec objave Kur`ana Časnog kao i presudnih događaja u povjesti muslimana: bitka na Bedru i oslobađanje Mekke. Uputa Kur'ana Časnog i Isra i Mi`radž ovjeravaju i snaže vjerovanje muslimana svojom snagom i duhovnim sadržajem kojim zrače, dok Hidžra, Bedr i Feth afirmiraju pojedinca i njegovu ulogu u društvu. Zajednica muslimana, Ummet Muhammeda, a.s., je počašćen sa tri značajna događaju u ramazanu: početak objave Kur'ana Časnog, pobjeda na Bedru i povratak u Mekku.

Hidžra (622.g.) je temeljni iskorak muslimana u organiziranu Zajednicu, sistem, u red i u društveni poredak primjeren vremenu u kojem se dogodila. Bio je to veličanstven odgovor muslimana u toj generaciji na netrpeljivost, zlostavljanja i druge nastranosti toga područja. Uspostava Medinske zajednice je snažna ovjera kvalitete koja će biti krunisana pobjedom na Bedru (624.g.). Bila je to promocija islamskih vrijednosti i najava muslimana kao značajnog faktora u društvenim procesima. Medinska zajednica dobija vojsku koja će čuvati i braniti teritorijalni integritet i suverenitet. I, konačno, povratak u Mekku, 20. ramazana 630.godine, je potvrda ljudskog prava na zavičaj i rodno mjesto.

Ovom prilikom se muslimani podsjećaju na jednu od brojnih blagodati i znamenja ramazana. dan bitke na Bedru (Gazvetu Bedr). Ovo je prva borba Allahova Poslanika, a.s., i ashaba za očuvanje islamskih vrijednosti i afirmaciju Medinske zajednice. Dan bitke na Bedru Kur’an naziva JEVMU-L-FURKAN, određujući ga DANOM VELIKE ODLUKE u kojem se potpuno i definitivno naporima i borbom muslimana, uz neposrednu Allahovu pomoć, razlučila Istina od višestoljetnih naslaga džahilijeta, tmine i zablude. Obaveza muslimana je promišljati poruke Bedra. Uzvišeni Allah nas podsjeća: «Imate pouku u dvjema vojskama koje su se sukobile: jednoj, koja se borila na Allahovom putu, i drugoj, neprijateljskoj...To je, zaista dalekovidnim pouka.» (K, 3:13)

Koliko je važna pobjeda na Bedru, za kasnije generacije, vidi se i po tome što Kur'an Časni o njoj govori više nego o bilo kojoj drugoj u historiji. O porukama Bedra je važno promišljati danas kada određeni faktori na scenu donose strah, netrpeljivost i druge nastranosti koje ugrožavaju ljudsko dostojanstvo i identitet: «I ne budite kao oni koji su, da se pokažu svijetu, nadmeno iz grada svoga izišli da bi od Allahova puta odvraćali...» (K, 8:47)

Nasilnike podstiče šejtan, l.a., predstavljajući im njihove postupke lijepim da bi ponizio ljudski rod. Na Bedru je bio u liku Surake ibn Malika. Govorio je opijenim mušricima: »Niko vas danas ne može pobijediti, a ja sam vaš zaštitnik!», a  kada je došlo do sukoba i vidio meleke pobjegao je i rekao:«Ja nemam ništa s vama, ja vidim ono što vi ne vidite, i ja se bojim Allaha, jer Allah strašno kažnjava.» (K, 8:48)

Uzvišeni Allah je dan Bedra imenovao Jevmu-l-furkan u značenju definitivnog odbacivanja šejtanskog uticaja na čestite vjernike (K, 8:41) Bitka je razdvojila istinito od lažnog, vjerovanje od nevjerovanja, pravdu od nepravde, znanje od neznanja i na kraju, to je bilo razdvajanje između dotadašnjih predstava o pobjedi i porazu i njihovih uzroka i nove spoznaje da je pobjeda rezultat istinskog vjerovanja i uvjerenja u pobjedu više nego ratne snage i naoružanja. Na Bedru je jasno osvijetljena šejtanska spletka, Ebu Džehlova zabluda i mnogobožačko poniženje kao što je osvijetljen mjesec uštapu - bedr.

Utemeljena institucija Šure, dogovaranja i savjetovanja među muslimanima o pitanjima i poslovima Ummeta koja posebno dolazi do izražaja na Bedru i tako obavezuje razborite osobe: » ... i dogovaraj se s njima!» (K, 3:159) Na Bedru se ovjerila čista vjera, ratne strategija, taktika operative ali i namjere koje su išle zajedno i harmonično sa prirodom ljudske naravi.  Na Bedru se Ummet Muhammeda, a.s., ovjerio kao Zajednica od globalnog značaja. Poslanik, a.s., u ime Allaha, za dobro islama i na korist svih muslimana savjetuje se i dogovara sa svim muslimanima pa mu između ostalih Sa‘d ibn Mu‘âz, r.a., kaže: "Mi smo tebi, Allahov Poslaniče dali prisegu, slijedimo Objavu, obećali smo ti vjernost i odbranu od svakog napada. Zato pođi, Muhammede kamo hoćeš i mi ćemo s tobom", kao što je prije toga Poslaniku se obratio Mikdâd ibn ‘Amr sa riječima: "Pođi, o Allahov Poslaniče, onamo kamo ti Allah zapovijeda, a mi ćemo te svi slijediti i nećemo ti reći kao što su Israilci rekli Musau, s.a."

Vrijednosti ovjerene na Bedru su dovele do trijumfalnog povratka u Mekku, rodni kraj Časnog Poslanika, a.s., i brojnih ashaba koji će nakon toga otvoriti prostor slobodnog kretanja za sve ljude i trgovačke karavane.  U tome bi mogli pouku uzeti i kreatori pravila o slobodama u medrno doba. Muhammed, a.s., i odani ashabi su bolna srca sa suzama u očima napustili rodni kraj, ali su se vratili DOSTOJANSTVENO! Nije bilo žrtava, poniženja i zlostavljanja! Čista srca su pročistila sve pred sobom i samo zdanje Allahove kuće, Kabe u Meki, gdje od tada nema idolatrije i širka! To je trasa uspjeha koja je inspiracija svakoj generaciji u ljudskom rodu i muslimani sa ponosom obilježavaju pobjedu na Bedru i Feth, povratak u Mekku, rodno mjesto Allahova Poslanika, Muhammeda, a.s.

Molim Allaha dž.š. da oprosti meni, vama i svim muslimanima. Molim Ga da nam dâ da u nama trajno svijetli duh Bedra, njegove pouke i poruke. Amin!

Uzvšeni Allahu oplemeni čestita srca muslimana blagodatima ramazana, da ostvare Bedr u sebi i dožive Feth u rodni kraj pronoseći ljudsko dostojanstvo primjereno Tvojoj uputi koju si objavio u ovom časnom mjesecu. Amin!

Ismail Smajlović,

direktor Uprave za Vjerske poslove Rijaseta Islamske zajednice u BiH

Četrdeset hadisa o ramazanu i postu

Veliki je broj hadisa koji tretiraju mjesec ramazan i post u njemu. U ovom tekstu će biti prezentirani samo oni hadisi koji dosežu stepen sahiha ili hasana. Dakle, neće biti spomenuti hadisi koji su, prema kriterijima hadiskih stručnjaka, ocijenjeni kao daif/slabi. To će uveliko doprinijeti našim čitaocima da bez imalo sumnje mogu citati i primjenjivati te hadise u svojoj svakodnevnici.

1. Ebu Hurejre, r.a, prenosi od Allahovog Poslanika, s.a.v.s, da je rekao: “Ko posti ramazan, vjerujući i nadajući se nagradi, biće mu oprošteni grijesi (Misli se na male grijehe. Za velike grijehe potrebna je tevba - pokajanje), koje je prethodno počinio!” (Bilježe Buhari i Muslim)

2. Ebu Hurejre, r.a, također, prenosi od Allahovog Poslanika, s.a.v.s: “Kada nastupi ramazan, otvore se džennetska, zatvore džehennemska vrata a šejtani se povežu!” (Bilježe Buhari i Muslim) 
Tumačeći ovaj hadis Kadi Ijad napominje da se ovdje radi o jednoj vrsti savjesnijeg odnosa vjernika spram svojih djela, pa u tom mjesecu rade više dobra, što automatski doprinosi smanjenju zla, a uz smanjenje raznih zahtjeva pohota i strasti onemogućava se pristup šejtanu i, na taj naćin, oni izgledaju povezani!

3. Ebu Se'id el-Hudri, r.a, prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s, rekao: “Allah će sedamdeset godina udaljiti Vatru od osobe koja posti jedan dan na Allahovom putu!” (Bilježe Buhari i Muslim. Sličnu verziju bilježe i Tirmizi, Taberani i Ebu Hazm el-Hanbeli)

4. Ebu Hurejre, r.a, prenosi da je Vjerovjesnik, s.a.v.s, rekao: “Allah Uzvišeni je rekao: Svako čovjekovo djelo pripada njemu, izuzev posta! On pripada Meni i Ja posebno za njega nagrađujem!” (Bilježe Buhari, Muslim, Ebu Davud, Tirmizi i Nesai)

5. Ebu Hurejre, r.a, također, od Poslanika, s.a.v.s, prenosi: “Post je štit, pa kada neko od vas posti neka ne govori bestidne riječi i neka se ne dere, a ako ga neko opsuje ili napadne, neka kaže: ja postim!” (Bilježe Buhari, Muslim, Ebu Davud, Tirmizi i Nesai)

6. On, takođef, kaže da je Vjerovjesnik, s.a.v.s, rekao: “Tako mi Onoga u čijoj je ruci Muhammedova duša, zadah iz usta postača kod Allaha je bolji od mirisa miska.” (Bilježe Buhari, Muslim, Ebu Davud, Tirmizi i Nesai)

7. On prenosi od Poslanika, s.a.v.s, i sljedeći hadis: “Postač ima dvije radosti: prilikom iftara i prilikom susreta sa svojim Gospodarem!” (Bilježe Buhari, Muslim, Ebu Davud, Tirmizi i Nesai)

8. On, također, prenosi i ovaj hadis: “Svaki čovjekov posao se višestruko nagrađuje. Dobro djelo nagrađuje se od deset do sedam stotina puta, osim posta, jer je Allah Uzvišeni rekao: On je Moj i ja za njega nagrađujem. On ostavlja svoje strasti i hranu radi Mene!” (Bilježi Muslim. Slična verzija postoji i kod Buharije)

9. Sehl b. Sa'd, r.a, prenosi da je Poslanik islama, s.a.v.s, rekao: “U Džennetu imaju vrata koja se zovu Rejjan. Na njih, izuzev postača, niko drugi neće ući! Upitaće se: Gdje su postači?l Oni će ustati i niko drugi na njih, osim njih, neće ući! Kada oni na njih uđu, vrata će se zatvoriti i na njih niko više neće ući.” (Bilježe Buhari, Muslim, Tirmizi i Nesai)

10. Talha b. Ubejdullah, r.a, prenosi da je Allahovom Poslaniku, s.a.v.s, došao jedan beduin i, između ostalog, ga upitao: “Obavijesti me o onome što mi je Allah učinio obaveznim od posta?! On je odgovorio: Mjesec ramazan, osim ako ti još nešto hoćeš dobrovoljno!” (Bilježi Buhari)

11. Huzejfe b. El-Jeman, r.a, prenosi da je čuo Vjerovjesnika, s.a.v.s, kako kaže: “Smutnja za čovjeka može biti u njegovoj porodici, imovini i u susjedu, a otklanja je obavljanje namaza, post i dijeljenje zekjata!” (Bilježi Buhari)

12. Ebu Hurejre, r.a, prenosi od Poslanika, s.a.v.s, da je rekao: “Zapostite kada vidite mlađak i prestanite postiti kada ga vidite! Ako on bude zastrt oblakom, onda upotpunite ša'ban tridesetim danom!” (Bilježi Buhari)

13. Abdullah b. Omer, r.a, prenosi od Vjerovjesnika, s.a.v.s: “Ne postite dan ili dva prije ramazana, izuzev ko već posti neki post, neka ga onda i dovrši!” (Bilježi Buhari)

Ovdje se misli, kako tvrde islamski učenjaci, da se ne posti dan-dva prije ramazana i tako dočekuje taj mjesec. Time se želi odvojiti nafila od farz-posta! (Vidi o tome: Fethu-l-bari, 4/153)

14. Ebu Hurejre, r.a., prenosi od Allahovog Poslanika, s.a.v.s, da je rekao: “Nemojte postiti kada nastupi druga polovina ša'bana!” (Bilježe Tirmizi i ocjenjuje ga kao hasen-sahih, Ebu Davud, sa autentičnim senedom i Ibn Hibban koji ga smatra vjerodostojnim)

Neki učenjaci smatraju da je to Poslanikova, s.a.v.s, preporuka kako bi vjernik bio jači i spremnije dočekao ramazan! (Vidi: Fethu-l-bari, 4/153)

15. Abdullah b. Amr b. el-As, r.a, prenosi od Poslanika, s.a.v.s: “U postu je suzbijanje strasti moga ummeta!” (Bilježe Ahmed, Ibn Adijj i El-Begavi u djelu Šerhu-Sunne. Hadis je autentičan)

16. Abdullah b. Mes'ud, r.a, prenosi da je Vjerovjesnik, s.a.v.s, rekao: “Ko ima mogućnost za brak, neka se ženi, jer to bolje djeluje na obaranje pogleda i najsigurnije zaštićuje polni organ, a onaj koji to nije u mogućnosti, neka posti, jer je post jedna vrsta zaštite!” (Bilježi Buhari)

17. Sevban, r.a, prenosi od Poslanika islama, s.a.v.s, da je rekao: “Post mjeseca ramazana odgovara postu deset mjeseci, a post šest dana ševvala, nakon njega, odgovara postu dva mjeseca, pa to predstavlja post čitavegodine!” (Bilježe Nesai, Ahmed i Ibn Hibban. Slična predaja se nalazi i kod Ibn Madže, Ibn Huzejme, Darimija, Tahavija i Ibn Asakira. Hadis je ocijenjen kao sahih)

18. Ebu Ejjub, r.a, prenosi od Vjerovjesnika, s.a.v.s, sličan hadis: “Ko isposti ramazan zatim to poprati sa šest dana ševvala, kao da je čitavo vrijeme postio!” (Bilježe Muslim, Tirmizi, Ebu Davud i Ibn Madže)

19. Ebu Hurejre, r.a, prenosi da je Poslaniik, s.a.v.s, rekao: “Ko se ne prođe lažnog govora i postupka po njemu, Allahu nije potrebno da on ostavlja svoje jelo i piće!” (Bilježe Buhari, Tirmizi i Ebu Davud)

20. Ebu Hurejre, r.a, prenosi da je Vjerovjesnik, s.a.v.s, rekao: “Pet dnevnih namaza, džuma do džume i ramazan do ramazana, iskupljuju grijehe, ako se između njih ne načine veliki grijesi!” (Bilježi Muslim)

21. Abdullah b. Abbas, r.a, je rekao: “Allahov Poslanik, s.a.v.s, bio je najdarežljiviji među ljudima, a najdarežljiviji je bio u ramazanu, kada se Džibril sastajao s njim. Džibril se sastajao s njim svaku noć tokom ramazana kada je zajedno s njim učio Kur an. Allahov Poslanik, s.a.v.s, kada bi se s njim sastao, bio je darežljiviji od vjetra koji donosi plodonosnu kišu!” (Bilježe Buhari i Muslim)

22. Enes b. Malik, r.a, prenosi da je Poslanik, s.a.v.s, rekao: “Ustajte na sehur, jer je u njemu, doista, berićet!” (Bilježe Buhari, Muslim, Tirmizi i Nesai)

23. Od Amra b. El-Asa, na, prenosi se da je Muhammed, s.a.v.s, rekao: “Razlika između našeg posta i posta židova i kršćana je u ustajanju na sehur!” (Bilježe Muslim, Tirmizi, Ebu Davud i Nesai)

24. Od Sehl b. Sa'da, r.a, prenosi se da je Vjerovjesnik, s.a.v.s, rekao: “Ljudi će biti u dobru sve dok budu žurili s iftarom!” (Bilježe Buhari, Muslim, Tirmizi i Malik u Muvettau)

25. Ebu Hurejre, r.a, prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s, rekao: “Allah Uzvišeni je rekao: Moji najdraži robovi su oni koji naviše žure s iftarom!” (Bilježi Tirmizi i kaže: Hadis je hasen i Ibn Hibban i ocjenjuje ga kao sahih)

26. Od Selmana b. Amira Ed-Dabbija, r.a, prenosi se da je Vjerovjesnik, s.a.v.s, rekao: “Kada se neko od vas iftari, neka se iftari hurmama, a ako ih nema, neka se onda iftari vodom, jer je ona čista!” (Bilježe Ebu Davud i Tirmizi i kažu: Hadis je hasen-sahih i Ibn Madže, čiji je sened sahih)

27. Enes b. Malik, r.a. kaže: “Allahov Poslanik, s.a.v.s, bi se iftario sirovim hurmama prije nego bi klanjao. Ako ne bi našao sirove hurme, iftario bi se suhim. Ako ne bi našao ni suhe hurme, iftario bi se gutljajem vode!” (Bilježe Ebu Davud i Tirmizi čiji je sened ocijenjen kao dobar/hasen)

28. Od Ebu Hurejre, r.a, se prenosi da je Vjerovjesnik, s.a.v.s, rekao: “Kada od vas neko zaboravi pa nešto pojede, ili se napije, neka dovrši svoj post, jer ga je Allah nahranio i napojio!” (Biježe Buhari, Muslim, Tirmizi i Ebu Davud)

29. Aiša, r.a, kaže: “Allahovog Poslanika, s.a.v.s, zaticala je zora, a on je od odnosa sa svojim ženama bio džunub, pa bi se tada okupao i postio!” (Bilježe Buhari, Muslim, Ebu Davud i Malik)

30. Zejd b. Halid el-Džuheni, r.a, prenosi od Allahovog Poslanika, s.a.v.s, da je rekao: “Ko pripremi iftar postaču, imaće nagradu kao i on, a da se postaču njegovi sevapi uopće ne umanje!” (Bilježi Tirmizi i kaže: Hadis je hasen-sahih; Ibn Madže, Ahmed, čiji je sened autentičan i Ibn Hibban, koji ga smatra autentičnim)

31. Enes b. Malik, na, prenosi da je Vjerovjesnik, s.a.v.s, došao kod Sa'da b. Ubade, r.a, koji mu je iznio hljeba i maslinovog ulja, koje je Vjerovjesnik, s.a.v.s, jeo i nakon toga, proučio dovu: “Neka se kod vas iftare postači, neka vašu hranu jedu pobožni i neka za vas istigfar čine meleki!” (Bilježi Ebu Davud s autentičnim lancem prenosilaca. Također, bilježi i Ibn Hibban od Abdullaha b. Zubejra, r.a, i smatra ga autentičnim)

32. Od Aiše, r.a, prenosi se da je Muhammed, s.a.v.s, rekao: “Ko je umro, a ostao je dužan post, napostiće za njega njegova najbliža rodbina.” (Bilježi Buhari)

33. Abdullah b. Abbas, r.a, je rekao: “Allahovom Poslaniku, s.a.v.s, je došao jedan čovjek i rekao: Allahov Poslaniče, majka mi je umrla a ostala je dužna mjesec dana posta. Hoću li ja to za nju nadoknaditi?! Da - rekao je on - jer najpreče je da se izvrši dug prema Allahu!” (Bilježi Buhari)

34. Od njega se, također, prenosi da je jedna žena došla Vjerovjesniku, s.a.v.s, i spomenula mu da je njena sestra ostala dužna postiti mjesec dana, budući da je, ploveći morem, umrla i nije to izvršila. Poslanik, s.a.v.s, joj je rekao: “Posti za svoju sestru!” (Bilježe Ahmed i Tajalisi u Musnedu. Hadis je ocijenjen kao sahih. Postoje slične verzije i kod Buharije i to muallek-predaja, zatim kod Muslima, Nesaije i Tirmizije)

35. Ebu Hurejre, r.a, prenosi da je Vjerovjesnik, s.a.v.s, rekao: “Ko provede Lejletu-l-kadr u ibadetu, vjerujući i nadajući se nagradi, biće mu oprošteni prethodni grijesi!” (Bilježe Buhari i Muslim, misli se na male grijehe)

36. Od Aiše, r.a, se prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s, preporučio: “Tražite Lejletu-l-kadr u neparnim noćima posljednjih deset dana ramazana!” (Bilježe Buhari i Muslim)

37. Aiša, r.a, kaže: Pitala sam Poslanika, s.a.v.s: Allahov Poslaniče, šta misliš, kada bih znala u kojoj noći se nalazi Lejletu-l-kadr, šta bih u njoj učila?! On je odgovorio: Uči: ALLAHUMME INNEKE AFUVVUN, TUHIBBUL- AFVE, FA'FU ANNI / Allahu, Ti si Onaj koji oprašta, Ti voliš praštanje, pa oprosti meni!” (Bilježi Tirmizi i oejenjuje ga kao hasen-sahih)

38. Od Aiše, r.a, prenosi se da je rekla: Kada bi nastupila zadnja trećina ramazana, Allahov Poslanik, s.a.v.s, provodio bi noć u ibadetu, probudio bi svoju porodicu i trudio se da ibadet bude što bolji!” (Bilježe Buhari i Muslim)

39. Abdullah b. Omer, r.a, rekao je: “Allahov Poslanik, s.a.v.s, boravio je u i'tikafu zadnjih deset dana ramazana!” (Bilježe Buhari i Muslim)

40. Ebu Hurejre, r.a, prenosi da je neki beduin došao Allahovom Poslaniku, s.a.v.s, i upitao ga: Allahov Poslaniče, uputi me na djelo s kojim ću, ako ga budem uradio, ući ću u Džennet! On mu odgovori: Da obožavaš Allaha, ne pripisujući mu druga, da obavljaš namaz, da daješ zekjat i da postiš ramazan. Beduin tada reče: Tako mi Onoga u čijoj je ruci moj zivot, ja na ovo ništa dodati neću. Kada se on okrenuo, Vjerovjesnik, s.a.v.s, je rekao: Kome pričinjava zadovoljstvo da gleda u jednog od stanovnika Dženneta, onda neka pogleda u ovoga!” (Bilježe Buhari i Muslim)

POST I RAMAZAN (pitanja i odgovori)

Post i ramazan (pitanja i odgovori) - prof. dr. Enes Ljevaković

Ovo su odgovori na pitanja i dileme sa kojima se susreću muslimani Bošnjaci a tiču se ramazana i posta. U knjizi je objedinjeno oko 70 različitih pitanja i odgovora iz ove oblasti. Treba napomenuti da su pitanja i odgovori predhodno objavljeni u Preporodu, islamskim informativnim novinama, čiji je izdavač Rijaset IZ-e u BiH, kao i na zvaničnom internet portalu Rijaseta IZ-e u BiH www.rijaset.ba.

Na pitanja odgovara fetva-i emin Rijaseta IZ-e u BiH, prof. dr. Enes Ljevaković.

Nadamo se da ćete čitajući ove kompetentne odgovore-fetve i sami riješiti neke svoje dileme i nedoumice.

 

 

  • PREDGOVOR
  • Pranje zuba tokom posta
  • Izostavljanje posta radi uzimanja lijekova
  • Vrijeme sehura i zore
  • Nafila post
  • Propisi prije Muhammeda a.s
  • Neopravdano prekidanje posta
  • Post i prekid iz zaborava
  • Vrijeme napaštanja
  • Dilema oko napaštanja i nafile posta
  • O kupanju tokom posta
  • Raspored napaštanja
  • Ispravnost posta u džunupluku
  • Utemeljenje napaštanja i naklanjavanja
  • Visina fidje prema mjestu boravka
  • Nemogućnost posta zbog zdravlja
  • Porijeklo imena ramazan
  • Post bez sehura
  • Džunupluk i zapaštanje
  • Kapi za nos, žvakaća guma i post
  • Primanje insulina tokom posta
  • Posebna ramazanska nafila
  • Post više keffareta
  • Neprekidni post
  • Važnost vjere
  • Insulin i post
  • Namjerno kvarenje posta
  • Post i kupanje u rijeci
  • Iftar u restoranu s alkoholom
  • Iftar u kući i van kuće
  • Upotreba dezodoransa tokom posta
  • Boravak u zadimljenom prostoru
  • Post i težak fizički posao
  • Post i bijelo pranje
  • Kvari li ljubljenje post
  • Iscjeđivanje limuna u kosu i post
  • Kvari li ogovaranje i pogled post
  • Vrijeme ezana nakon imsaka
  • Pojava tekućine i post
  • Roditeljima objasniti post
  • Tečnost za ispiranje usta
  • Pitanja o postu
  • Čajevi protiv žeđi
  • Trajna nesposobnost za post
  • Izljev sjemena i post
  • Napaštanje
  • Intimnni odnosi u ramazanu
  • Post trudnice
  • Post na putovanju
  • Granica intime tokom posta
  • Injekcija i post
  • Raniji sehur i kasniji sabah
  • Klanja li se sabah odmah po sehuru?
  • Post i provjera šećer kod dijabetičara
  • Polucija i post
  • Iftar u različitim vremenskim zonama
  • Menstruacija i prekid posta
  • Određivanje početka posta i Bajrama
  • Korištenje labela u postu
  • Bludni pogledi i post
  • Postač i rad sa haramom
  • Epilepsije i post
  • Oprost u ramazanu
  • Javno mršenje

Kompletnu knjigu možete downloaodvati s našeg sajta ovdje. (pdf, 1 MB)

U susret ramazanskim ibadetima

Uzvišeni Allah je neka mjesta i vremena posebno odlikovao i odabrao, a jedan vid njihove odabranosti jeste da je nagrada za dobra djela koja se urade u njima znatno veća od nagrade za ta ista djela ako se čine na drugom mjesto ili vremenu. Tako je Allah od mjesta odabrao i odlikovao Mekku i Harem u njoj, Poslanikovu džamiju i džamiju El-Aksa u Jerusalemu, a od vremena Allah je posebno odabrao prvih deset dana mjeseca zul-hidždžeta kao i čitav mjesec ramazan.

Allahov Poslanik, s.a.v.s., spominjao je odlike i koristi (fadilete) ramazana da bi obradovao vjernike i podstakao ih na dobročinstvo u njemu. U jednom od hadisa Allahov Poslanik, s.a.v.s., kaže: „Kada nastupi prva noć ramazana, povežu se šejtani i zli džinni, zatvore se sva vrata Džehennema, a otvore se sva vrata Dženneta. Tada glasnik poviče: ‘O ti koji želiš dobro, priđi, i o ti koji želiš zlo, prestani! Allah svake noći (neke Svoje robove) oslobađa od vatre.’“ (Tirmizi i Ibn Madže) Riječima: „O ti koji želiš dobro, priđi.“ poziva se svako onaj ko želi činiti dobro da pristupi njegovom izvršavanju jer je nastupilo najbolje vrijeme za djelovanje, vrijeme u kojem se dijeli velika nagradu za uobičajena dobra djela.

Druga polovici mjeseca šabana, u kojoj se upravo nalazimo, je pravo vrijeme za ozbiljne psiho-fizičke pripreme za nadolazeći ramazan. Svako od nas se unaprijed priprema i planira svoje aktivnosti u posebnim i dugo očekivanim događajima i prilikama kao što su godišnji odmori, razne proslave i obilježavanje godišnjica, tako isto, a i više bi se trebali pripremati za doček ove nesvakidašnje prilike. Blagoslovljeni mjesec ramazan je mjesec posta, Kur'ana, noćnog namaza, mukabele, iftara, udjeljivanja, i'tikafa i drugih dobrih djela, ali zbog ograničenosti prosotora govorit ćemo samo o najčešće praktikovanim, ne umanjujući značaj ostalih dobrih djela u njemu.

Post

 

post-ilustracijaTemeljni ibadet u mjesecu ramazanu jeste post i tokom mjeseca ramazana nema djela koje može biti ravno postu. Naravno, uz post se mogu činiti i druga dobra djela ali post ništa ne može zamijeniti. Buharija bilježi od Ebu Hurejre, r.a, da je Allahov Poslanik s.a.v.s. rekao: "Uzvišeni Allah je rekao: "Svako čovjekovo djelo pripada njemu, osim posta, koji pripada Meni i Ja ću za njega nagraditi!" Ovaj hadisi-kudsi nam govori da Allah samo post pripisuje sebi iako se i druga dobra djela kao što su namaz, sadaka i sl. čine radi Njega. učenjaci kažu da je to zbog toga što se jedino kod posta očituje potpuna iskrenost. Naime, sva ostala dobra djela su javna, uočljiva i ljudi ih vide,te ih neko može raditi radi ljudi, da bi ga pohvalili ili da bi dobio njihovu naklonost, a ne da ih čini radi Uzvišenog Allaha, međutim kod posta to nije tako. Post je tajna između čovjeka i njegova Stvoritelja, pa onaj ko se čitav dan susteže od konzumiranja hrane, pića i drugih užitaka koje kvare post, on je to činio doista, samo radi Allaha, s obzirom da je tokom dana mogao pronaći trenutak i nešto od toga konzumirati, a da ga ljudi ne vide. Dakle, zbog iskrenosti koju čovjek pokazuje tokom posta Allah taj ibadet pripisuje sebi.

Druga odlika posta nad ostalim dobrim djelima jeste da za post slijedi posebna nagrada. U predanju koje bilježe Buhari i Muslim Allahov Poslanik, s.a.v.s., prenosi da je Uzvišeni Allah rekao: „Za svako dobro piše se deset takvih pa sve do sedam stotina puta više, izuzev posta, on je Moj i Ja za njega nagrađujem.“

Nagrada za post je posebna i neograničena, jer je suština posta sabur tj. suzdržavanje od jela, pića, ružnog govora i drugih loših postupaka. Veličina nagrade za post zavisi od količine uloženog sabura tokom posta, a nagrada za sabur nije ograničena. Uzvišeni Allah kaže: „samo oni koji budu strpljivi biće bez računa nagrađeni." (Zumer, 10.)

Treba znati da se tokom posta sabur ne pokazuje samo u sustezanju od hrane i pića nego svega lošeg. Allahov Poslanik, s.a.v.s., kaže: "Post je štit, pa kada neko od vas posti, neka ne govori bestidan govor, neka ne podiže svoj glas (ne viče), a ako ga neko od ljudi bude grdio ili ga bude napadao, neka kaže: "Ja sam postač!" Iz ovih riječi vidimo drugu dimenziju posta a to je da se postač suzdržava od svega što je ružno: ružnog govora, ružnog postupka, pa čak i raspravljana. Ova dimenzija posta je mnogima teža jer veliki dio postača ostavlja hranu i piće od zore do zalaska sunca ali ne ostavljaju neke svoje ružne navike. Zato se kaže da postoji više vrsta postača. Prva skupina su postači koji se suzdržavaju od konzumiranja hrane, pića, seksualnog nagon i drugih užitaka. Većina ljudi spada u ovu skupinu. Druga skupina su postači koji se suzdržavaju od ovog spomenutog ali i od ružnog govora, zabranjenog pogleda i lošeg ponašanja. Kod njih svi organi poste: oči, uši, jezik, ruke, noge. Naravno da nagrada i korist od posta nije ista kod prve i druge vrste postača. Govoreći o postačima koji poste čitavim svojim tijelom i dušom Allahov Poslanik, s.a.v.s., je rekao: «Ko isposti ramazan, sa čvrstim imanom (vjerom), nadajući se samo Allahovoj nagradi, biće mu oprošteni grijesi koje je prije učinio!» (Buhari). S druge strane upozoravajući prvu skupinu, tj. one koji se sustežu samo od jela i pića Allahov Poslanik s.a.v.s. je rekao: "Onaj ko ne napusti ružan govor i ružna djela, nema potrebe da ostavlja hranu i piće!" (Buhari). U ovom hadisu je dokaz da cilj propisivanja posta nije izgladnjivanje tijela, nego ono što proizlazi iz toga, a to je da oslabi strasti, ugasi srdžbu i ukroti dušu koja je sklona zlu, te da je pretvori u smirenu dušu.

Iako je post ibadet koji je usmjeren direktno prema Uzvišenom Allahu ipak i u njemu, kao i u svim drugim propisima islama, se vidi njegova socijalna uloga, i njegova intencija da uspostavlja bolje društvene odnose i jača veza među članovima zajednice. Ako se post svede samo na njegovu duhovnu komponentu i jačanje veze između roba i Rabba (čovjeka i Gospodara), a ne odrazi se na vezu čovjeka sa članovima njegova društva tada je korist od njega umanjena. O takvim postačima Allahov Poslanik kaže: „Koliko je postača koji od posta imaju samo glad i žeđ.“

Alija, r.a., je govorio: „Nije post u suzdržavanju od jela i pića, nego u suzdržavanju od laži, neistine i besposlice.“ A Džabir ibn Abdullah, r.a., je rekao: „Kada postiš neka posti tvoj sluh, pogled i jezik od laži i grijeha. Neka se na tebi primjeti dostojanstvo i smirenost. I nemoj da ti dani kada postiš i ne postiš budu isti.“

Teravija

Uzvišeni Allah u suri Ez-Zarijat hvali vjernike zbog njihovog noćnog namaza, a i Allahov Poslanike, s.a.v.s., je ih je podsticao na noćni namaz. Ebu Umame r.a. prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: ”Klanjajte noćni namaz, jer to je bio običaj pobožnih ljudi koji su živjeli prije vas, to vas približava vašem Gospodaru, čisti vas od ružnih postupaka i odvraća vas od grijeha.” (Tirmizi) Muslim bilježi da je Allahov Poslanik bio upitan o najboljoj nafili pa je rekao: „Najvrjedniji namaz, nakon farz-namaza, je noćni namaz.” U mjesecu ramazanu on ima posebnu formu kroz teravih namaz. Kod nas je, hvala Allahu, velika pažnja posvećena tom namazu a ovom prilikom želim naglasiti značaj ostajanja u džematu do kraja namaza tj. da klanjamo za imamom dok on ne završi sa namazom. Govoreći o ovom noćnom namazu Allahov Poslanik, s.a.v.s., je rekao „Ko klanja sa imamom dok ne završi, upisat će mu se kao da je klanjao cijelu noć“. (Tirmizi) Stoga musliman ne bi trebao da bude nemaran prema ovom velikom dobru, već se treba potruditi da klanja cijelu teraviju sa ostalim muslimanima svake noći ramazana. Imam Ahmed, Allah mu se smilovao, je upitan: „Je li bolje da čovjek klanja sa ostalim ljudima u ramazanu ili sam?“ Rekao je: „Neka klanja sa ostalim ljudima i tako oživljava sunnet.“ A rekao je i: „Bolje mu je da klanja sa imamom i teraviju i vitre.“

Učenje Kur'ana - mukabela

Kur'an je objavljen u mjesecu ramazanu i zato se mjesec ramazan zove i mjesec Kur'ana. Svi muslimani se u njemu intenzivnije posvete učenju Kur'ana. Allahov Poslanik je u tom mjesecu učio Kur'an pred melekom Džibrilom koji ga je na taj način preslušavao. Zato se i naša tradicija učenja mukabela temelji na činjenici da je povremeno potrebno učiti Kur'an pred nekim ko je bolji poznavalac i ko nas može preslušati i popraviti eventaulane greške.

Ibn Kesir komentarišući 29. i 30. ajet sure Fatir u kojima stoji: „Oni koji Allahovu Knjigu čitaju i molitvu obavljaju i od onoga čime ih Mi opskrbljujemo udjeljuju, i tajno i javno, mogu se nadati nagradi koja neće nestati da ih On prema onome što su radili nagradi i još im iz obilja Svoga da, jer On mnogo prašta i blagodaran je.“ kaže da se to odnosi na učače Kur'ana i da će oni imati nagradu veću nego što su zaslužili te da će dobiti nagradu koju nisu ni očekivali.

Tirmizi bilježi od Ebu Seida, r.a., hadisi-kudsi da je Uzvišeni Allah rekao: „Koga Kur'an okupira od spominjanja Mene i traženja od Mene, Ja ću mu dati više nego što dajem onima koji me mole. A vrijednost Allahovih riječi u odnosu na druge riječi je kao vrijednost Allaha nad Njegovim stvorenjima.“ Onaj ko bude zauzet učenjem Kur'ana pa ne bude imao vremena da moli Allaha i upućuje mu dovu za svoje potrebe i želje, Allah će mu dati više nego što daje onima koji Ga mole spominjući svoje potrebe i želje. Ovo je podsticaj učačima Kur'ana da ga što više uče, i da ne pomišljaju kako oni nisu uputili dovu Allahu te im On neće ispuniti njihove potrebe i želje. Naprotiv njihova stremljenja i želje će biti ispunjene zbog njihovog učenja Kur'ana.

Blagodat učenja Kur'ana se prije svega odnosi na onog ko ga uči, ali ona, također, obuhvata i onog ko sluša učenje Kur'na. Ebu Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: „Kada god se okupi grupa ljudi u nekoj Allahovoj kući radi učenja i proučavanja Kur'ana na njih se spusti smirenost, obaspe ih milost, okruže ih meleki i Allah ih spomene kod onih koji su kod njega.“

Nevevi, ukazujući da je učenje Kur'ana dozvoljeno u bilo kojem vremenu i da nema pokuđenog vremena za učenje Kur'ana, ipak spominje neke dijelove dana i noći koji su bolji od drugih. Tako je najbolje učenje Kur'ana tokom namaza, a izvan namaza najboje učenje je noću, i to drugi dio noći je bolji od njenog prvog dijela. Što se tiče učenja Kur'ana tokom dana najbolje je učenje poslije sabah namaza. Iz navedenih riječi se vidi posebna vrijednost sabahske mukabele.

O značaju učenja Kur'ana tokom ramazana govori i postupak Malik ibn Enes, pročelnika malikijskog mezheba, a koji je bio jedan od najpoznatijih učenjaka hadisa svog vremena. On je kada bi nastupio ramazan, napuštao izučavanje hadisa i druženje sa učenjacima, iako su i to odabrana dobra djela, a prihvatio bi se učenja Kur'ana iz mushafa.

Darežljivost i udjeljivanje u ramazanu

Abdullah b. Abbas, r.a., je rekao: „Allahov Poslanik, s.a.v.s., je bio najdarežljiviji među ljudima, a najdarežljiviji je bio u ramazanu, kada se Džibril sastajao s njim. Džibril se sastajao s njim svaku noć tokom ramazana kada je zajedno s njim učio Kur’an. Allahov Poslanik, s.a.v.s., kada bi se s njim sastao, bio je darežljiviji od vjetra koji donosi plodonosnu kišu“. (Buhari). Iz navede Ibn Abbasove, r.a., izjave vidimo da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., pored svoje opće poznate darežljivosti, uz ramazan postajao još darežljiviji i još više bi udjeljivao ljudima i pomagao ih. Bila je to direktna posljedice njegovog druženja sa melekom Džibrilom i činjenice da se dobra djela u ramazanu višestruko nagrađuju. Zato i ne čudi da je „najbolja sadaka je sadaka u ramazanu.“ (Tirmizi). Sadaka u ramazanu je posebno odlikovana i zbog toga što se ne taj način pomaže postač, a koji je ujedno čini i druge vrste ibadeta kao što je učenje Kur'ana, zikra i dove. Onaj ko ga pomaže u tome ima istu nagradu kao i on, a da njemu nagrada neće biti umanjena. Allahov Poslanik je rekao: „Ko priredi postaču iftar, nahrani ga i napoji, imat će istu nagradu kao i on (postač), a da postaču neće biti umanjena njegova nagrada.“ (Tirmizi i Ibn Madže)

Jedan od najboljih oblika udjeljivanja jeste nahraniti siromaha ili gladnoga. Nakon katastrofalnih poplava i mi u našem društvu imamo ljude kojima je hrana nasušna potreba, iako prije ovih poplava nisu bili siromašni. Osvrnimo se na njih i pomozimom ih, te na taj način priskrbimo sebi Allahovu milost. Sjetimo se Poslanikovih riječi da u Džennetu postoje odaje čija se vanjština vidi iz unutrašnjosti, a unutrašnjost izvana. Uzvišeni Allah ih je pripremio za one koji dobro govore, hrane druge, stalno poste i klanjaju dok drugi ljudi spavaju.“ (El-Hakim) Sva ova djela vjernik može činiti u ramazanu.

Mjesec ramazan je mjesec u kojem Allah svoje robove obasipa milošću, oprostom i oslobađanjem od vatre, i onaj ko pokaže svoju darežljivost i milost kroz pomaganje onima kojima je pomoć potrebna, je bliži Allahovoj milosti i oprostu kao što se kaže u hadisu: „Allah je milostiv prema onim svojim robovima koji su milostivi (prema drugima).“ (Buhari)

Molimo Uzvišenog Allaha da nas poživi do mjeseca ramazana i olakša nam iskreno činjenje ibadeta u njemu.                 

Mr. Ahmed Purdić

(www.preporod.com)

Dova u mjesecu Ramazanu

Dova u mjesecu Ramazanu
Kada te Moji robovi za me upitaju, reci im da sam im, doista blizu - primam zaziv onoga koji Me doziva... (Kur'an, 2:186)

Ja sam se Milostivom zavjetovala na šutnju, i da danas ni sa kime, od civilizacije zaborava, zboriti neću(Kur'an, 19:26)

Čovjek je najveća tajna Božija. On predstavlja biće u kojem su suksirana najljepša imena Božija. Poslanik Islama, blagoslovljeni Hval, veli da Bog ima devedeset i devet lijepih imena, i onaj ko ih dosegne, ko ih primjeni u svome životu - bit će nagrađen Džennetom.

Mnogo je opisa čovjeka koje pronalazimo u Učenju: on je malo zahvalan, kada se osjeti - prividno - neovisnim, postaje nedostupan, čovjek je biće koje želi da dosegne sve što poželi, ali Bog ističe da je on i biće slabosti: Čovjek je stvoren slabašnim.

Bez obzira koliko čovjek bio snažan, „moćan“, neovisan, postoje momenti u životu kada se osjeti nemoćnim, ovisnim o nečemu što je izvan njega, ovisan o dragom Bogu. Milostivi Bog kroz Učenje naglašava čovjekovu nezahvalnost: Kada mu je lijepo - zaboravlja, a na poteškoće kada naiđe, zaziva...

Naš praotac Adem je uživao u rajskim krajevima. Zajedno sa svojom drugom, Adem je imao sve što je poželio, osim jedne restrikcije - zabrane prilaska Drvetu Rajskom. No, bez obzira na sve darovane blagodati, blagoslovljeni Adem je prekršio prohibiciju svoga Gospodara, zbog čega je privremeno „dislociran“ na mjesto zvano Zemlja, kada začinje Povijest svijeta... Da je milost Gospodara neograničena, ukazuje činjenica da On, Uzvišeni, i nakon posrnuća Ademovog nije ga ostavio bez Sebe, Svoje blizine, svemilosti i samilosti.

Po prijemu „nekih Riječi“, Adem se „vraća“ svome Gospodaru, odnosno u predgriješno stanje, stanje čistoće, čineći tevbu, koja mu  biva primljena. Upravo u činu pokajanja od strane Adema, a oprosta od strane dragog Boga, možemo prepoznati prvi vid neposredne komunikacije između  Abda (roba) i Rabba (Gospodara), koju nauk Vjere definira kao molbu (dovu).

Blagoslovljeni mjesec Ramazan je poseban mjesec za pravovjerne. On je mjesec svih mjeseci; Sultan svih sultana. Ovaj blagoslovljeni mjesec predstavlja istinsku radost za svaku, Boga istinski svjesnu, dušu. Dušu koja nakon jedanaest mjeseci u kojima, uslijed bitne osobine - sklonosti ka grijehu, po/često zaboravi na svoga Tvorca, Izvora i Ušća. Ali, u ovom periodu intenzivnije Božije milosti, pravovjerna duša, ali i njene sestre i rodice, koje su zastranile, „prodišu“, dođu „do sebe“. A zašto? Zato što se istinski, bar na tren, vrate u svoj primordijalni zavičaj, u okrilje svoga Gospodara.

Osjeti duša da se nešto promijenilo, da je izvanredna situacija... Osjeti duša mirise svoga zavičaja koje sa sobom donosi mjesec Ramazan. Aromu božanske milosti posebno osjećamo u iščekivanju dnevnog prekida posta, paljenju radosnih svjetala - džamijskih kandilja, tih signala svjetionika Pravog puta i spasa, naših minareta... U tim momentima, kada naše tjelesno biće je pred kolapsom, upravo duhovna aroma s kojom se naša duša iftari, daje nam snagu da izdržimo. I ne postoji ta materijalna vrijednost na ovome svijetu koja bi mogla zamijeniti te trenutke radosti...

U tim momentima duša pravovjerna komunicira sa svojim Gospodarom, direktno bez ikakvih prepreka, tiho šapćući sve svoje potrebe, želje i htijenja...A one se manifestuju u čežnji za oprostom, uputom, milošću...

Dova je srž obredoslovlja, kako ističe blagoslovljeni Hval. Jer suština našeg odnosa prema dragom Bogu jeste razumijevanje naše i Njegove pozicije. Mi smo ovisni o Njemu, a On je neovisan od bilo čega. Poziv za upomoć pred životnim nerazrješivim situacijama, odslikava našu podčinjenosti i „muhtadžiluk“ o dragom Bogu.

Čovjekova priroda iskazana na stranicama Učenja jeste bipolarna. U blagostanju, rahatlook-u, kleti insan zaboravlja na  Boga, sve dok mu ne zapne, ne (s)prpi... Iz medresanskih dana pamtim skovanu sintagmu: „Prpa se (po)digla do Jahveta“, koja se prolamala medresanskim holovima pred čas kiraeta, bosanskoga jezika... kada je ponavljanje bilo na redu...

Dvije stvari su kontektualizirane u Tekstu o Siyamu (postu): Kur'an i dova. Ulema ističe da pozicioniranje teksta o dovi unutar „ramazanskog stiha“ za cilj ima ukazivanje na produktivnost dove u blagoslovljenom mjesecu Ramazanu. Posebni momenti upućivanja dove jesu prediftarski, koje treba iskoristiti...

Generalno promatrajući pred nama je najproduktivniji dio godine, i vrata milosti su otvorena širom za sve ademovce, griješnike... Zato, tobe dođimo dok je vakat...

"Dovucimo" se u džamiju, prije nego što nas dovuku...

Ovo je, dragi čitaoci, ujedno i posljednja predviđena redovna kolumna u ovoj sezoni. Naravno, za sve nepredvidive situacije, i događaje  zadržavam pravo vanrednih izdanja... No, istinski molim dragog Boga da ne bude potrebe za tim... doista...

Nikad se ne zna šta će /može se dogoditi, jer budućnost poznaje samo Jedan Jedini...

Blagoslovljen nam bio Ramazan i Bajram, ako Bog da!

  • Autor  Haris Islamčević